Dosad najveći srpski štand u Berlinu

Voćarstvo u Srbiji je – i po obrađenoj površini, i po proizvedenim količinama, i po prometu – zadnjih godina u stalnom usponu. To je danas najisplativija grana nacionalne poljoprivrede. Samo je preklani izvezeno voća u vrijednosti od oko 300 milijuna američkih dolara. "Tu svakako mislim i na svježe voće, ali prvenstveno na ono što najviše donosi dohodak državi, a to je zamrznuto voće – i to jagodasto: maline, kupine i jagode", napominje Kolinda Hrehorović, voditeljica skupine za primarnu proizvodnju voća Ministarstva poljoprivrede u Beogradu.

Rastuća kvaliteta – tajna uspjeha

Ona uspjehe tumači usvajanjem suvremenih agrotehničkih metoda, modernizacijom skladišta i hladnjača te uzgojem novih sorti, ali u prvome redu rastućom kakvoćom robe: "To su standardi koji naši proizvođači poštuju i koji su za oko 95 posto slični ili usporedivi s europskim standardima." Kako bi se pozitivan trend izvoza ne samo zadržao već i unaprijedio, najvažnije je da vlada što prije uskladi domaće standarde kvalitete sa stranima, a proizvođači – što je još uvijek prije izuzetak nego pravilo – formalno dokažu njihovu primjenu i steknu odgovarajuće potvrde.

"Bez certifikata se ne može izvoziti"

"Bez njih se ne može, oni su nužni da bi se uopće moglo izvoziti. S kojim god partnerom počnemo razgovore, prvo traže da im pošaljemo kopije certifikata", potvrđuje Dalija Mrđen iz beogradske tvornice za preradu voća "Libertas". No, mnogo veće glavobolje poduzetnicima zadaje slaba ekonomska integracija Srbije u Europsku uniju, ističe Zorana Đorđević iz kruševačke tvrtke "Marni": "Jer se naša roba zaustavlja na granici, carini se, rade se analize, taj proces traje 10-12 sati, a nekad i više. Sve to povećava rizik i troškove za naše kupace, a nama smanjuje konkurentnost u odnosu na zemlje regije."

Globalna recesija ostavlja tragove

Osim toga, i voćari u Srbiji počinju osjećati posljedice globalne recesije. "Krediti su postali skuplji, teže ih je dobiti. Naša roba je ekskluzivna roba, postoji mali problem i u prodaji, to je skupa roba, malo se slabije prodaje", primjećuje Ninoslav Marjanović iz gljivarskog kombinata "Jurofungo" u Kuršumliji. Možda je i to razlog za izlazak dosad najvećeg broja domaćih firmi na berlinski sajam koji će, kako se predviđa, privući 50.000 stručnih posjetitelja sa svih kontinenata. – Čak 18 srpskih poduzeća izlaže vlastite proizvode, a još toliko ih je poslalo svoje predstavnike na poslovne razgovore.

Pojačanim ulaganjima protiv krize

Zajedničke štandove u dvama paviljonima sponzoriraju Ministarstvo poljoprivrede i izvozna agencija SIEPA, te posredno vlade Njemačke i SAD-a. "USAID je došao s idejom da u trenucima krize, umjesto da smanjujemo budžet i sredstva, treba ih povećati i pokušati povećati prisustvo srpskih firmi – prvenstveno na europskom tržištu. Mislimo da će se (pozitivne) posljedice toga osjetiti kasnije", kaže Tatjana Mrvaljević iz američko-srpske organizacije za unapređenje marketinga u agraru. Lani je kao rezultat nastupa na "Fruit Logistici" sedam srpskih firmi ostvarilo izvoz od sedam milijuna eura.