Promašena misija – Scholz posjetio Bidena i ništa nije donio

„Obećavam Vam da ćemo biti u stanju to učiniti", rekao je američki predsjednik Joe Biden na zajedničkoj konferenciji za medije sa saveznim kancelarom Olafom Scholzom – misleći pritom na zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 2, ako Rusija ponovo prijeđe ukrajinsku granicu. Tako govori svjetska velesila koja je sigurna u svog partnera. Jer, zatvaranje plinovoda morala bi obaviti Njemačka. On, naime, vodi od Rusije do Njemačke.

Kancelar barem nije proturječio Bidenu. A to bi onda moralo biti dovoljno. Jer, Scholz nije smogao snage izravno progovoriti o Sjevernom toku 2. Umjesto toga on se služio formulacijama koje brojni promatrači već predobro znaju iz protekla 62 dana njegove vladavine: da će u slučaju ruske invazije u Ukrajinu „sve biti na stolu". I da bi to imalo „jako veliku cijenu za Rusiju". Tu malo pomaže i difuzno proširenje njegove prijetnje da bi se „moglo dogoditi još puno više toga" nego što to Rusija možda očekuje. Takve stvari ovdje u SAD-u nitko ne razumije.

Nije to bio dobar nastup

U Njemačkoj trenutno kruži slogan #woistScholz (gdje je Scholz), koji je savezni kancelar na svom putu u Washington htio ostaviti iza sebe. Tjednima se gotovo uopće nije javljao za riječ. Ali, umjesto sjajnog nastupa kao „Leader of Europe", kojemu se čovjek može obratiti ako želi razgovarati s Europom, za vrijeme konferencije za medije se nastavila ta potraga.

Prije njegovog dolaska važno pitanje u Washingtonu je bilo: „Može li se čovjek osloniti na Scholza?" Zato je predsjednik Biden svom gostu često ponavljao tvrdnju da on „uopće ne sumnja" kako su Njemačka i Scholz „apsolutno pouzdani". Ali, to teško da će pomoći u zaustavljanju američke kritike prema kancelaru.

Jer, Scholz se na to nije ni osvrnuo, nije si pripremio nikakav citat čak ni kad je govorio na engleskom. Nije bilo nikakvog pozivanja na zajedničke vrijednosti kao recimo: "Germany will guarantee the values we share with America in Europe." Dobro, patetičnost nije njegova stvar, ali ključna je stvar da ni tu nije bilo nikakvog poklona domaćinu.

A to bi bilo tako važno. Već tjednima thinktankovi trube u jutarnjim, podnevnim i večernjim emisijama kako se Berlin ponovo izvlači kad se radi o teškim temama i umjesto oružja u Ukrajinu isporučuje kacige i poljske bolnice.

Stopama Gerharda Schrödera, a ne Angele Merkel

Da Scholz – kao i većina Nijemaca – mir u Europi želi osigurati diplomatskim sredstvima to je već odavno poznato. Ali, Amerika nema poteškoća ni s uspostavljanjem mira i vojnim sredstvima. Tu malo pomaže najava Njemačke da će još 350 vojnika prebaciti u Litvu u sklopu postrojbi NATO-a.

Kratko rečeno: Scholz govori diplomatskim jezikom koji se teško može prevesti na američki, a pogotovo ne na jezik američkih političara moći u Kongresu. I Biden osjeća pritisak koji dolazi odande, dok se kancelar Scholz mora suočiti s kritikom da slijedi politiku svoga davnog prethodnika i stranačkog druga Gerharda Schrödera koji je upravo prihvatio imenovanje u Nadzorni odbor ruskog državnog plinskog koncerna Gazprom i koji je pokrenuo izgradnju plinovoda Sjeverni tok.

Uz to, još dok su Scholz i Biden razgovarali u Washingtonu, u Moskvi su pred kamere izašli francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov ruski kolega Vladimir Putin. Ruski predsjednik je najavio da će s francuskim kolegom ponovo telefonirati za nekoliko dana. Tako bi se konci najopasnije konfrontacije s Rusijom od kraja Hladnog rata mogli sastaviti u Parizu. Stope Angele Merkel se upravo ponovo mjere.