Mediji na njemačkom: "Kultura negiranja genocida"

U članku pod nazivom „Podsjećanje na tisućostruka ubojstva" Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako mnogi visoki gosti i političari , zbog korone, nisu mogli prisustvovati obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici, ali da su poslali svoje video-govore: „Na taj način su poruku ožalošćenima uputili glavni tajnik UN-a António Guterres, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Njemačke Frank- Walter Steinmeier, američki šef diplomacije Mike Pompeo, premijer Kanade Justin Trudeau, španjolski premijer Pedro Sánchez, britanski princ Charles i Bill Clinton, koji je u vrijeme masakra bio predsjednik SAD-a".

"Milorad Dodik, koji u Predsjedništvu BiH predstavlja bosanske Srbe i negira da se u Srebrenici desio genocid, izbjegao je sudjelovanje na komemoraciji, kako osobno tako i virtualno. Zadatak nizozemskog bataljuna UN-a, koji je svoju bazu imao u Potočarima, dva kilometra od Srebrenice, bio je zaštititi muslimanske izbjeglice u tobožnjoj „zaštitnoj zoni" UN-a. Nizozemci međutim to nisu ni pokušali, jer je njihovom zapovjedniku Thomu Karremansu bilo jedino važno spasiti sebe i svoje ljude. Ni do napada NATO-a na srpske položaje, koje su očajnički tražili i preklinjali okruženi Muslimani, nikada nije došlo. Tisućama je jedina nada bila baza nizozemskog bataljuna UN-a, ali od tamo su otjerani. A to je za njih značilo smrt strijeljanjem", piše FAZ.

Sramota Srebrenice

Bild Online u članku na istu temu piše kako 25 godina nakon genocida politička elita u Srbiji i Republici Srpskoj ne uviđa svoju krivicu, unatoč detaljno obrazloženim haškim presudama. List citira direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića koji kaže da je riječ o sveobuhvatnom i stalnom negiranju genocida. „U tome sudjeluju akademske katedre, mediji pa čak i Srpska pravoslavna crkva. Tu se radi o kulturi negiranja genocida. Europskoj uniji Suljagić zamjera što je 2010. godine povukla međunarodne suce iz bh. pravosuđa. Haški tribunal je vodio procese „velikim ribama“. Ali na tisuće malih je sudjelovalo u ratnim zločinima i njihovu krivicu sada moraju utvrditi bosanski sudovi. Ali broj suđenja, kaže Suljagić, je drastično opao. Oni koji su okrvavili ruke i nose krivicu, osjećaju se ohrabreni i vide sebe kao pobjednike, a njihovi simpatizeri kontroliraju pravosuđe", prenosi Bild online.

List Tageszeitung prenosi apel Munire Subašić, predsjednice udruženja Majke Srebrenice, koja je zemljama, jamcima Dejtonskog sporazuma među kojima su SAD i Njemačka, poručila da se pobrinu kako bi BiH dobila zakon kojim bi se kažnjavalo negiranje genocida. TAZ potom bilježi reakcije najviših političara u Srbiji i RS-u. „Aleksandar Vučić je relativizirao masakr, rekavši da je to „nešto na što ne bismo trebali ni mogli biti ponosni". I srpski gradonačelnik Srebrenice je izjavio da „se svaki dan pojavljuju novi dokazi, koji pobijaju sadašnju interpretaciju događanja u Srebrenici „. I Milorad Dodik skrenuo je na sebe pažnju sličnim izjavama. Kao jedini član Predsjedništva BiH on nije prisustvovao obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici", piše TAZ.

Orgija nasilja okvalificirana kao genocid

Neue Zürcher Zeitung o Srebrenici piše: „Prostrijelne rane, odsijecanja ušiju, silovanja. Oko 8.000 muškaraca i dječaka je gonjeno poput stada, potom ubijeno i zatrpano buldožerima. I sve to u zaštićenoj zoni UN-a. To je najstrašnija masovna likvidacija na tlu Europe od okončanja Drugog svjetskog rata. Međunarodni kazneni sud u Hagu ovu orgiju nasilja je okvalificirao genocidom", piše NZZ.

List Berliner Zeitung u kratkom članku prenosi pisanja europskih medija o Srebrenici, koji su jedinstveni u mišljenju da je međunarodna zajednica tada potpuno zakazala. „Tako španjolski El Pais piše kako je više od 8.000 Bošnjaka ubijeno pred očima međunarodne zajednice, koja ništa nije poduzela da to spriječi: ‚Stoga je Srebrenica opomena da nikada više ne smijemo skretati pogled u stranu.' Amsterdamski dnevnik Volkskrant dodaje: ‚Ova tragedija bila je mješavina dobrih namjera i loših odluka. Za 8.000 bosanskih Muslimana to je prije 25 godina značilo smrt , a za nizozemske plave kacige UN-a tragediju.' Danas je Srebrenica simbol najveće sramote za Europu u posljednjih 75 godina, zaključuje portugalski dnevnik Publico", prenosi Berliner Zeitung.

Pripremila: Jasmina Rose