Novinarstvo i sloboda medija poslije pandemije

Pandemija korone oblikovala je početak ovogodišnjeg Global Media Foruma (GMF), koji je u ponedjeljak otvoren hibridno – djelomice u zgradi DW-a, domaćina u Bonnu, djelomice virtualno.

Kancelarka Angela Merkel (CDU) poslala je video-poruku sudionicima dvodnevnog događaja iz više od 120 zemalja – s pogledom unaprijed, u digitalnu budućnost medija širom svijeta:

„U demokratskim društvima u kojima smo otvoreni za novi razvoj događaja, moramo uvijek iznova pažljivo razmatrati što sloboda znači za nas konkretno i kako štitimo slobodu i osnovna prava."

Novinari progonjeni u Europi

Koliko je sloboda medija pod pritiskom i u Europi, jasno je rekao intendant DW-a Peter Limbourg koristeći primjer suzbijanja slobode izražavanja u bjeloruskoj diktaturi Aleksandra Lukašenka.

„Ovo što se događa u Bjelorusiji je sramota za Europu i to ne bi bilo moguće bez masovne podrške ruske vlade. Kao i svi autokrati, Lukašenko i Putin žele medije koji ih uvijek hvale."

Ali to, kaže Limbourg, nije slobodno novinarstvo, već čista propaganda.

Jedna od sudionica ovogodišnjeg GMF-a je bjeloruska oporbena političarka Svetlana Tihanovskaja, koja od lažiranih izbora živi u susjednoj Litvi.

Jedan od govornika je profesor Timothy Snyder s američkog univerziteta Yale, koji u svojim istraživanjima osvjetljava autokratski razvoj u istočnoj Europi.

Razmjena između sjevera i juga

Intendant DW-a Limbourg ponovo je skrenuo pozornost na slučaj bjeloruskog novinara Aleksandra Burakova, koji je za DW izvještavao o sudskom procesu i potom osuđen na 20 dana zatvora.

„Kada je riječ o slobodi medija i slobodi izražavanja, moramo zauzeti jasan stav širom svijeta", rekao je Limbourg. Razmjena između visokoindustrijaliziranih zemalja svijeta i globalnog juga mora se još više intenzivirati – kao pouka iz pandemije, rekao je Limbourg.

On je pozvao ljude iz čitavog svijeta koji rade u medijima da nakon pandemije više rade na „novinarstvu orijentiranom na rješenja“ – i da to čine „zajedno“. To je ono što korisnici očekuju od novinara danas u digitalnom svijetu.

Ovogodišnja „Nagrada za slobodu govora" Deutsche Wellea pripala je novinarki iz Nigerije. 33-godišnja Tobore Ovuorie otkrila je trag trgovaca ljudima koji žene iz Nigerije prisiljavaju na prostituciju – i u Europi. Istraživala je mjesecima, djelomice riskirajući svoj život. Poslije njezinih publikacija nigerijske vlasti započele su istrage protiv počinitelja.

Slobodne informacije u pandemiji

Da je pandemija korone za godinu i pol dana možda već promijenila medije više nego što su mnogi ranije mogli zamisliti, pokazuju i izjave dvoje kandidata za kancelara na početku GMF-a.

Pandemija, „koja nas je iznenadila i jasno stavila do znanja koliko je povezan ovaj svijet“, pokazuje važnost temeljnog istraživačkog novinarstva, rekao je premijer Sjevernog Porajnja i Vestfalije i kandidat za kancelara CDU-a i CSU-a Armin Laschet. „Kada se virus proširi bilo gdje, može pogoditi ljude širom svijeta."

Za to je potreban globalni odgovor. „Nije dovoljno da se bogate zemlje na sjeveru cijepe, dok veliki dio svijeta nema cjepivo."

Laschet je pozdravio odluku samita G7 da cjepiva učine dostupnim svijetu. Šefovi država i vlada nekadašnjih sedam najjačih industrijskih država na svijetu dogovorili su se o isporuci milijarde doza cjepiva najsiromašnijim zemljama svijeta.

Svjetska zdravstvena organizacija polazi od toga da je do kraja 2022. godine potrebno jedanaest milijardi doza. Supredsjednica Zelenih i kandidatkinja za kancelarku Annalena Baerbock izjavila je u prethodno objavljenoj izjavi za GMF da su „sloboda izražavanja i sloboda medija bili pod pritiskom već duže vrijeme i prije izbijanja pandemije koronavirusa“, ali da je pandemija „pojačala represivne tendencije širom svijeta".

Budućnost: konstruktivno novinarstvo

Prvi raspravni forum u ponedjeljak jasno je pokazao kako može izgledati novinarstvo nakon pandemije.

Harvardski profesor Steven Pinker izrekao je bolnu istinu: u današnjem svijetu brzih digitalnih informacija, mediji se suviše često vode udarnim vijestima, brzim vijestima o nesrećama i izbijanju kriza. To ima posljedice po psihu mnogih korisnika medija, rekao je taj istraživač kognitivnosti. Osim toga, time se stvara pogrešna slika o stvarnosti, zapostavlja ono pozitivno u svijetu.

„Trebalo bi da budemo puno svjesniji trendova u statističkom kontekstu“, rekao je Pinker. Dakle, siromaštvo u svijetu se masovno smanjilo u posljednjih 200 godina.

Dok je 90 posto čovječanstva nekada živjelo u krajnjem siromaštvu, danas je to devet posto. Čak i ako je 700 milijuna pogođenih ljudi i dalje previše – da bismo mogli da im pomognemo, moramo se usredotočiti na pozitivan razvoj. Slično je s mrtvima u ratovima: tijekom oba svjetska rata ili u drugoj polovici 20. stoljeća tijekom ratova u Iraku ili u Vijetnamu. Povećani životni vijek od preko 80 godina u Europi i Sjevernoj Americi također je pozitivan razvoj koji se mora staviti u kontekst trenutnih kriza.