Strane trupe odlaze, rat ostaje

„Ovo nije kraj, ovo je početak novog poglavlja“, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon odluke o povlačenju zapadnih trupa iz Afganistana. To nije bila laka odluka, rekao je Stoltenberg, ali vrijeme je da Afganistanci sami izgrade trajni mir.

Povlačenje bi trebalo početi prvog svibnja i biti završeno za nekoliko mjeseci. Tako će se završiti dvadesetogodišnja misija u kojoj se još nalaze vojnici i osoblje iz 36 članica NATO-a i partnerskih zemalja.

Tijekom dva desetljeća je u Afganistanu poginulo oko 3.500 vojnika Saveza, dok je dvadesetak tisuća ranjeno. „Nikada nećemo zaboraviti solidarnost NATO-a“, rekao je američki šef diplomacije Antony Blinken.

Dok je Blinken obećao Afganistancima diplomatsku podršku, američki ministar obrane Lloyd Austin dodao je da će Sjedinjene Države nadalje podržavati dijelove afganistanske vojske i zračnih snaga tako što će im isplaćivati plaće. Bez toga, rekao je Austin, tamošnja vojska bi brzo kolabirala.

I Nijemci se vraćaju kući

Trenutno je u Afganistanu još oko 2.500 američkih vojnika. Pod njihovim nadzorom i zaštitom – Amerikanci kontroliraju nebo nad Afganistanom – povući će se preostalih sedam tisuća pripadnika međunarodnih trupa. Bit će to mamutski logistički posao jer valja iznijeti sve naoružanje i civilnu opremu.

Kući ide i tisuću njemačkih vojnika. Njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer je nakon američke odluke o povlačenju rekla: zajedno smo krenuli u misiju, zajedno se povlačimo.

Odlazi i 750 britanskih vojnika čime prestaje obuka afganistanske vojske koju su provodili. „Naravno da se ovaj stravični rat jednog dana mora okončati“, kritizirao je general-major Charlie Herbert, raniji savjetnik NATO-a u Afganistanu. „Ali napuštanje afganistanskih partnera na ovaj način sliči na izdaju i afganistanske vojske s kojom smo se tolike godine zajedno žrtvovali.“

Još oštrije riječi našao je Simon Diggins, bivši britanski vojni ataše u Kabulu. On je rekao da bezuvjetno povlačenje „daje zeleno svjetlo talibanima da preuzmu vlast".

Jedan glasnogovornik Talibana napisao je na Twitteru da očekuje poštovanje sporazuma iz Dohe, kojim je bivši američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje do 1. svibnja. Inače, moglo bi biti „problema“, zaprijetili su talibani.

Ta islamistička organizacija najavila je da neće sudjelovati ni u kakvim razgovorima – pa ni na mirovnoj konferenciji u Istanbulu idućeg tjedna – dok posljednji strani vojnik ne napusti zemlju.

Zemlja ostavljena talibanima?

Washington pred tu konferenciju podržava stvaranje prijelazne vlade u Kabulu u koju bi bili uključeni i predstavnici talibana. To bi značilo odlazak predsjednika Ashrafa Ghanija. No za sada su svi raspleti puka teorija, jer nitko ne zna kako će se stanje razvijati idućih mjeseci.

Ujedinjeni narodi su u prva tri mjeseca ove godine zabilježili da je u Afganistanu ubijeno 573 civila, a ranjeno preko 1.200.

„Brzinsko bezuvjetno povlačenje oduzima afganistanskoj Vladi polugu da u Istanbulu ispregovara fer mirovno rješenje“, rekao je Martin Rahimi iz američko-afganistanskog Vijeća za mir. „Postoji rizik da se zemlja destabilizira, povećava se vjerojatnost za građanski rat i povratak terorističkih skupina koje ugrožavaju lokalni, regionalni i globalni mir.“

I drugi promatrači su pesimistični. „Ovo nije kraj rata, ovo je samo kraj njegove direktne američke faze“, piše Eliot A. Cohen, profesor Sveučilišta Johns Hopkins u časopisu The Atlantic.

Navodi da će odlazak stranih trupa omogućiti „brutalnim fundamentalistima“ iz redova talibana da nadalje muče i ubijaju i ponište napretke u obrazovanju žena i sekularizmu.