Svaki peti vojnik ima smetnje već kad odlazi na misiju

Briga o veteranima koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja nije samo društveni, nego i gospodarski i politički problem. Zato je još 2008. njemački Bundestag naložio opsežno stručno istraživanje o slučajevima psihičkog oboljenja vojnika u mirovnim misijama njemačke vojske.

Rezultat je upravo porazan: svaki peti vojnik zapravo već ima neki očiti psihički poremećaj i prije nego što ga se pošalje na misiju, nalaz je istraživanja koje je provelo Sveučilište u Dresdenu. Problem je što ti poremećaji - koji sežu od depresija, napada anksioznosti i slučajeva zlostavljanja u mladosti pa do alkoholizma - uopće nisu prepoznati, a tome ima više razloga.

Uopće, svaki "vojničina" zazire povjeriti se psihologu ili psihijatru (dodatni problem je što je to u pravilu riječ o vojnom medicinskom osoblju, dakle časnicima) jer se, ovako ili onako, boje da ne budu "obilježeni" i da im takav tretman ne bude prepreka u napredovanju u vojnoj hijerarhiji.

Golemo istraživanje među vojnicima

Već 2012. je predstavljen prvi dio nalaza ovog istraživanja koji je obuhvatio povjerljivo ispitivanje više od 2.500 pripadnika Bundeswehra koji, zbog znanstvene usporedbe, jesu ili nisu bili u nekoj misiji u inozemstvu. Nakon toga je počelo dugotrajno istraživanje, do sada je to obuhvatilo 621 vojnika koji su sudjelovali u međunarodnoj misiji u Afganistanu ISAF. Svakog vojnika se provjerilo neposredno prije odlaska u Afganistan i u prosjeku, godinu dana nakon što su se definitivno vratili u Njemačku.

Ovog utorka (26.11.) voditelj ove studije, profesor Hans-Urlich Wittchen koji je na čelu Instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju predstavlja i drugi dio nalaza stručnjaka, ali su mnogi njemački mediji već unaprijed otkrili mnoštvo detalja ovog problema koji muči svaku zemlju čiji su vojnici morali uzeti oružje u ruke. Najvažniji zaključak je upravo to izuzetno značenje psihičkih poremećaja već i prije odlaska na zadaću, jer onda je i rizik naknadnih poremećaja - dakle i PTSP-a, kud i kamo veći.

Ipak, stručnjaci upozoravaju kako se ne treba činiti predstava oko "svakog petog" vojnika koji ima poteškoća - jer je to čak i ispod prosjeka u Njemačkoj. Po jednoj studiji uglednog Instituta Roberta Kocha iz 2011. zapravo ima istine kako "živimo u ludom vremenu" jer čak svaki treći građanin Njemačke pati od barem jednog psihičkog poremećaja.

"Bolje spriječiti..."

No ostaje činjenica kako je takve osobe bolje ne izlagati dodatnim pritiscima u vojnoj misiji jer, kako su utvrdili stručnjaci profesora Wittchena, među takvim osobama postoji četiri do šest puta veći rizik da će se s vojnog zadatka vratiti s novim psihičkim poremećajem.

Zaključak ovog istraživanja se nameće sam po sebi: "Bolje spriječiti nego liječiti." Osobito zemlja kao što je Njemačka, koja zapravo nije zahvaćena ratom, mora pažljivije birati, tko može otići u neku misiju, a kome je možda bolje da ostane guliti krumpire u vojarni - za dobrobit i sebe i čitave zajednice koja onda mora plaćati i njegovu invalidsku mirovinu i troškove liječenja.

Problem jest i da vojne institucije još uvijek nerado surađuju s civilnim institucijama koje bi možda bile nepristranije i bolje i pravovremeno otkrivale određene probleme među vojnicima. Ipak, njemačko Ministarstvo obrane je objavilo kako već postoji pilot-projekt u kojem se razrađuje psihološko dijagnosticiranje pripadnika njemačke vojske kako bi se pravodobno otkrili poremećaji prije nego što se ta osoba pošalje negdje u misiju.