Uzaludno čekanje na više kamate
8. lipnja 2017
Čini se da je ekonomska stagnacija u eurozoni definitivno nadvladana. U prvom tromjesečju ove godine je zabilježen ukupni privredni rast u iznosu 0,5 posto, nakon što je značajno rastao već i u prethodnom tromjesečju. Zbog toga se očekuje da Europska središnja banka (ESB) neće još više novca upumpavati u tržište. U najboljem se slučaju može računati s nekoliko blagih naznaka. "Mislim da će biti upućeni neki vrlo oprezni signali", predviđa Kristian Tödtmann iz Deka banke. To znači da ESB neće više naglašavati ozbiljne izazove i rizike s kojima se suočava razvoj europskoga gospodarstva, te da predsjednik Banke Mario Draghi neće najavljivati mogućnost još nižih kamata, smatra Tödtmann.
Već oko godinu dana se osnovna kamata unutar Euro zone kreće oko nula posto. Tko, međutim, misli da je time dosegnuto samo dno - vara se. Već sada banke moraju plaćati 0,4 posto kaznenih kamata ukoliko višak novca pohranjuju u svojim nacionalnim središnjim bankama. A ta negativna kamata se naravno može povećavati.
No izostanak naznaka još ekspanzivnijih monetarnih mjera ne bi trebalo brkati s mogućim krajem politike preplavljivanja tržišta takoreći besplatnim novcem. ESB i dalje svakog mjeseca otkupljuje od banaka državne vrijednosne papire u vrijednosti od oko 60 milijardi eura, kako bi one tim novcem kreditirale kako male poduzetnike tako i firme u svojim zemljama. Cilj je poticanje konjunkture s jedne i inflacije s druge strane.
Inflacija se ne miče s mjesta
"Trenutno smo suočeni s dosad nepoznatim fenomenom: konjunktura je doduše u porastu, ali inflacija je i dalje vrlo niska", kaže Kristian Tödtmann. Doduše je u travnju ona iznosila 1,9 posto i time gotovo dosegla željenih dva posto, ali je potom u svibnju odmah ponovo pala na 1,4 posto. A kada se pogleda razvoj takozvane temeljne inflacije, do koje je ESB-u naročito stalo, situacija je još nepovoljnija. "Skrene li se pozornost na inflaciju, a da se u obzir ne uzima cijena energije te cijena prehrambenih proizvoda, vidi se da smo sada ponovo na razini koju smo imali i ranije, naime 0,9 posto", naglašava Michael Schubert, ekonomski stručnjak u Commerzbanku.
"Inflacijska dinamika je i nadalje ovisna o nastavku naše sadašnje novčane politike", naglasio je nedavno šef ESB-a Mario Draghi i time opravdavao svoj program kupovine državnih obveznica, koji bi trebao biti nastavljen barem do kraja ove godine. A Michael Schubert očekuje da će taj program biti i produžen na sljedeću godinu: "ESB je već ranije rekao da program kupovine državnih vrijednosnih papira neće biti naglo obustavljen. To znači da i u slučaju da šefovi Banke dođu do zaključka kako to više nije nužno, oni neće s tom praksom prestati preko noći." Ovaj stručnjak očekuje da će tijekom 2018. doći do postupne redukcije otkupa obveznica na 30 do 40 milijardi mjesečno. A budući da je ESB također najavio kako će najprije okončati otkup državnih papira, a tek potom povećati kamate, do tog bi koraka mogle proteći još godine.
Istovremeno se na tržištu vide popratne posljedice te politike beskamatnog novca. "Tako primjerice banke imaju sve više problema s održavanjem isplativosti poslovanja, tako da sve više ulaze u poslove visokog rizika", objašnjava analitičar Commerzbanka Michael Schubert. Time sve više raste opasnost razvoja mjehura na tržištu nekretnina te na tržištima novca.
Tiho razvlašćivanje štediša
Najvećim gubitnikom politike niskih kamata sebe prije svega doživljava Njemačka. "Radi se o zemlji koja ima veliki suficit u bilanci, što na kraju krajeva znači da u Njemačkoj ima više štediša nego korisnika kredita", kaže Kristian Tödtmann iz Deka banke.
No dok štediše moraju izlaziti na kraj s negativnim kamatama za pohranjivanje novca u bankama, korisnici kredita, dakle dužnici, mogu računati s gotovo nultom kamatom. "Postoje opravdane sumnje da se u nekim zemljama oteže s provedbom reformi, jer situacija trenutno nije tako loša i ne postoji nužnost pokretanja nepopularnih reformi", kaže ovaj analitičar. To je još jedna od negativnih nuspojava preko koje Europska središnja banka velikodušno prelazi.