Vlasti u Iranu povećavaju pritisak na žene

Ne zna se koliko je prodavaonica i lokala policija zatvorila posljednjih mjeseci jer su se u njima posluživale žene bez marame. No u online izdanjima iranskih novina i na internetu se svakodnevno objavljuju novi izvještaji o pojačanom djelovanju organa vlasti. Tako je prošli tjedan zatvoren najveći trgovački centar u turističkom gradu Širazu u sklopu kojeg radi 230 trgovina. Ovo je težak udarac za poduzetnike, pogotovo uoči školskih praznika i godišnjih odmora. Oni usred teške gospodarske krize moraju plaćati velike najamnine za svoje lokale, a ne mogu ostvarivati promet.

"Žele nas okrenuti jedne protiv drugih i oslanjaju se prvenstveno na denunciranje svojih pristaša", kaže Lejla za DW. Ova aktivistica za ženska prava iz kurdskog grada Sanandaj ne vjeruje da će ovakvi pokušaji zastrašiti žene i zaustaviti promjene. No ona strahuje da ove mjere neće ostati bez posljedica.

Skidanje marame je kazneno djelo

Nakon tragične smrti 22-godišnje Jine Mahse Amini u policijskom pritvoru i masovnih prosvjeda širom zemlje koji su potom uslijedili, sve više žena odbija poštivati propise o pokrivanju kose hidžabom i izlazi u javnost bez marame. Da bi povećala pritisak na njih, policija je sredinom travnja pokrenula operaciju širom zemlje, postavljajući nove nadzorne kamere na trgovima i ulicama. Na taj način mogu identificirati žene koje izlaze u javnost bez hidžaba.

Novi šef iranske policije Ahmad-Reza Radan ističe da je skidanje marame kazneno djelo. Dakle, svatko tko prekrši zakon bi trebao za to odgovarati. Ovo bi sada trebalo vrijediti i za trgovine i restorane u kojima se poslužuje žene bez hidžaba. Vlasnici će prvo biti upozoreni, a ako se ogluše moraju računati sa zatvaranjem.

Načelnik policije Radan poznat je po svojim agresivnim akcijama protiv svakog oblika prosvjeda i otpora civilnog društva. EU je protiv njega uvela sankcije zbog njegove uloge u brutalnom gušenju prosvjeda 2009. godine. Radan je tada, kao zamjenik šefa iranske policije, upotrijebio masivnu silu protiv demonstranata koji su se okupili na ulicama poslije spornih predsjedničkih izbora. U siječnju 2023. ajatolah Ali Hamenei, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, imenovao ga je glavnim zapovjednikom iranskih policijskih snaga. Država je time poslala signal nepomirljivosti iranskom civilnom društvu, koje je mjesecima prosvjedovalo protiv političkog sustava i zahtjeva poput obveze nošenja marame za žene.

Svi trebaju "zapovijedati dobro, a zabranjivati zlo"

U međuvremenu je ojačao tzv. štab "Zapovijedati dobro i zabranjivati zlo". Pristaše državne vlasti, uglavnom dobrovoljni doušnici, daju tom štabu informacije o kršenju moralnih pravila. Ova špijunska služba ima oko 500 ureda širom zemlje. Doušnici šalju fotografije žena bez marame u restoranu ili u kupovini u trgovini.

"Znam to", kaže Zahra iz Teherana. "U posljednjih nekoliko tjedana su mi se često obraćali vlasnici trgovina ili restorana. Traže da stavim maramu na glavu. Ja to ne radim i radije napuštam lokal ili prodavaonicu jer ne želim da i oni da upadnu u nevolje." Kada se trgovina ili restoran zatvore, to ima znatne gospodarske posljedice, često i za nekoliko obitelji odjednom. Iran je već godinama u gospodarskoj krizi koja se pogoršala posljednjih mjeseci. Prema službenim podacima, stopa inflacije je porasla sa skoro 35 na 55 posto u proteklih šest mjeseci.

"Ali solidarnost u društvu je sve veća", naglašava aktivistica Lejla u intervjuu za DW. "Čak i religiozni i konzervativni slojevi društva imaju više razumijevanja za naš otpor i našu borbu za samoopredjeljenje." Ona također ističe da nova strategija vlastodržaca ne funkcionira svuda: "U Kurdistanu, na primjer, jedva da poznajem nekoga tko želi raditi za štab 'Zapovijedati dobro, a zabranjivati zlo'."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu